Revista de Marina
Última edición
Última edición

Aué te miro: 300 años de modernidad en Rapa Nui

Aué te miro: 300 años de modernidad en Rapa Nui

  • Andrés Rodrigo Ramírez

By Andrés Rodrigo Ramírez

  • Received at: 09/05/2022
  • Published at: 30/06/2022. Visto 351 veces.
  • Abstract (spanish):

    El 5 de abril de este año se cumplieron 300 años desde el inesperado hallazgo de la isla Rapa Nui por parte de la expedición del almirante neerlandés Jacobo Roggeveen. Bautizada como Isla de Pascua, al coincidir la fecha con Pascua de Resurrección, marcó un antes y un después para los rapanui; un encuentro cultural único que señalaba el comienzo de la modernidad para la Isla, pero también, un sinnúmero de desafíos que debería sortear para su desarrollo y trascendencia.

  • Keywords (spanish): Rapa Nui, Isla de Pascua, Roggeveen.
  • Abstract:

    April 5th, 2022 marked 300 years since the unintended discovery of Rapa Nui Island by the expedition of Dutch explorer Jacobo Roggeveen. Named Easter Island, as the date coincided with Easter Sunday, it marked a before and after for the Rapa Nui people; a unique cultural encounter that signaled the beginning of modernity for the Island, but also several challenges that it would have to overcome for its development and transcendence.

  • Keywords: Easter Island, Rapa Nui, Roggeveen.

Ka 300 matahiti, te 5 o vai tu´u nui o 1722, he rarama neerlandés, ananake ko te raua atimarara ko Jacobo Roggeveen, i rarama i ōho mai āi a roto ote moa nui mo rava´a motu apī, e te ara poto mo tomo horohoru ki motu nei e te ta´a to´a kona, mo ho´o i te raua hauha´a. Mai te roa i u´i ai te motu nei i te pito ote henua. He nape ko Isla de Pascua, ote āi kora ra mahana ko te mahana i āra hakaouai koa Jetú; te raūa tu´u tahanga ki te motu nei, ina hoi a rapa nui i roto ote raua ite, he mahaamata te ta´u api mo raua.

Te motu, mai ra mahana, i uruai ki te puka ote ite o runga ite ao; e he hahata mo tu´umai te rauhurume´e apī mai haho, te ite, e tako´a kite ku´i ku´i.

Te vaha nei i papa´i ai mo aamu atu orunga ito raura tere a rote moana nui e ote piriinga ote hau nei ararua, mo haka topa te mana´u, e mo ite korua he āha i vananga ai ite ´ava´e ko vai tu´u nui ote matahiti nei i te hare hapa´o tao´a ote vaikava o tire, ko “Aué Te Miro: 300 matahiti ote api i Rapa Nui” i roto i vananga ai, tatake ai e koa ai, te nu´u ite, e haka topai tako´a ito raua mana´u irunga ote amurama´a e he papa´i ro atu mo korua ite pe mu´a ka oho nei, mo haka kariti mai roto i a korua te hanga mo hapī, mo haka rahi te ite mo mahia mo ōho kito tatou nga poki. Rauhuro ote me´e i anga i a tire e Rapa Nui mo ngonogo te mahana nei, ka toru te hanere.

¿Ote aha i ai he neerlandés?

He ki nei ote Maori Rodrigo Moreno, e ko ite tatou ana āi ko rahi ā te nu´u ina he angi angi o te aha te hau ko te neerlandés i rava´a āi te motu ko Rapa Nui; mo raua e mo te ta´a to´a he ki atu, e ono ta´u i haka teka ai te poro nui i te nga matahiti ena, iroto ko te nu´u imuri a Magallanes, 500 matahiti a tu´a, e toru ote hope´a i haka teka ai te neersenlandes, oira mai mu´a ana te nu´u nei he haka take´a maiena te raua ite mo tere arote hetu´u e te moana nui, nu´u hakake mote vaikava, te hau nei ote Países Bajos ite nga matahiti ote hanere XVI kite hanere XVII ko raua te puoko rarama ote ao ta´a to´a, i rarama i oho ai ka tekaró te poro nui mo haka hahata de ara mo ho´o te raua hauha´a e mo rava´a te ite henua.

Oira, he haka ite mai te maori, te hau neerlandese i ra ta´u e kimi ana etahi āra apī mo tu´u ki Las Molucas, ki atu etahi āra apī mo tu´u ki te Indias ote Especias, ta´e kote ara e vari era a te potu Buena Esparanza, etahi ha apī, o īra i vari´āi ate vaha Magallanes ki te vaikava ko Pacífico, i rarama i ōho āi a vaenga o Tierre del Fuego e te motu Isla de los Estados i rava´a āi te vaha ko “Le Maire”, e tako´a i rava´a āi te potu ko Horn e ki nei ko Cabo de Hornos, a ira e vari era te rahira´a ote pahī ote hau nei mai te Atlántico kite Pacífico.

Irá nga matahiti he topa te tau´a ote Neerlandes ararua kote Paratane e kite Harani, oria i ta´e vari hakaou a te ara apī nei. Maite hanere XVIII i hamata hakaouai te vairi hanga a ote nei nuna´a, ite hora nei te puoko haka tere o raua ko te atimarara ko Jacobo Roggeven i vari ōho mai a te motu o Cabo Verde, i vari āi ki Brasil, vaha “Le Mair” e Potu ko Cabo de “Horn”, i haka unga ai mo raramama mo oho ka rava´a rō te “ Terra Australis”, etahi henua pete puhi rongo, ta´e no mo ono raua e poritika, tako´a mo ui mata e rava´a ite mai; ai roto ote aamu ta´a to´a nei i rava´a āi a Rapa Nui.

Te piri ote nga hau

Te tomo ote neelandes ki Rapa Nui, e te me´e i rava ote nu´u arquelogo, he haka maeha mai te ra nga mahana e he haka titika te mana´u hape ote papaā e te ta´a to´a.

Oira te Maori ko José Miguel Ramirez, he haka ite mai penei ē rahiroana te me´e i rava i Rapa Nui mo ki te hau ma´ohi i tu´u atu ai ki te motu ite ta´u ina kai moevarua hīa te papaā mo haka teka te poro nui; te ma´ohi he maori ote tere vaikava, oira i anga āi te raua vaka e ki nei te etahi “catamaran”, e ki te raua ite ote rangi ote hetu´u i tere i oho ai a rote moana nui maite ruihi haho kite morengo rengo, te tokerau mai mu´a e púhi nei e hai haka tere maite paenga kite paenga i tomo ai ite hari´a ote motu i porinetīa. Tako´a te maori Ernesto Gómez i ki ai o runga ote “Catamaran”, he piri ote erua me´e, te horohorou ote canoa e he tahuri ite vaikava, ki te haumarú ote pahu ranga ranga ina he makenu, te ma´ohi i haka piri ai te nga me´e nei arararu i rava´a ai etahi vaka horohoru e ranga ranga titika, e āi runga i haha´o āi etahi pou ko īa ko ta ana kahu mo rava´a te tokerau, mai tu´a, mai te kao kao e mai mu´a.

Te maori Ramirez he amui te vanga, ko āi era´a te canoa, ko “ Vaka Ama” te ingoa, he vaka tino kore e hai ama mo ranga ranga riva, hai ra vaka i tereroroa ai i roto ote moana nui e mai īra i mana´u āi mo anga te catamarán. Mo haka poto, o raua te Pacífico, e oira te re´o ote nga motu ta´a to´a ena ko tu re´o ā, Marquesa pete tahiti, Aoteroa, Hawaii e a Rapa Nui, mo āngi āngi tatou te me´e nei he āngi āngi ro āi te tumu ote Moai, o raura te ma´ohi i traiai te moai mo mo´a i te tupuna, te mana e te tapu.

Peira ka rua naha o te hoa ite aka i Rapa Nui a Roggeveen i eke ai etahi kote kite pahi, ina he kahu uru, rauhuru ote takona i toona hakari, he tuura pe āha, e te me´e ra´e i anga āi he haito, i haito tahi ai, maite vaka ote pahi o te papaā, te miro, te taura, t´t´a; ina hoi kai teke´a a etahi me´e peira i toona ora, te pahī, te nu´u te raua hauha´a; e i topa era a Roggeveen ananake ko ta ana nu´u i te teke´a āi te rapanui he hau hatura, e airoana te raua toro´a , e tahi no tanga e haka unga unga ki te etahi, e airoana etahi nō puoko haka tere, he ariki, i mahia āi kia ra ūa hai moa, haapu e karone.

Peira, te rarama papaā kai teke´a e tahi hau maranga, e ina he angi angi he āha e anga ena, ta´e peira, te Rapa Nui o rā ta´u, he hau toro´a maite poritika, maite ariki, kite raro va´e, maite puoko kite hiku, ote āi ito raua ite mai mu´a ana e tako´a i haka tika i oho ai mo rava´a ora ite henua kino, hai ra ite i haito āi irā ta´u e te nu´u papaā, mo taui te hauha´a e mo pere mo re.

Kai hini i ōho ai mai Rapa Nui

Mo huri tatou irunga ote ite ote Neerlandes o ra ta´u, koa Roggeveen kai hini i oho āi mai Rapa Nui. Te Komana Nui ko Hugo Edmunds, he rapanui e he taote ote tere vaikava, ko te vaikava i haka tere tako´a ai koa Roggeceen ka 300 matahiti a tu´a, he haka ite mai penei e te atimarara neerlandés mai te vaha “Le Maire”, ki te potu o Cabo de Horenos i tama´i āi kite tokerau ruihi haho i turu i ōho āi pete puhi rongo ka hahinero kite “Terra Australis” o “Antartica”, peira i nape āi i te hora nei; ki rā ho´i e ōho ēra i hetu ai kite mae hina e haka teka haka ōu āi te uira pete pakakina ruihi haho, I tu´u āi kite motu Mocha, Santa Maria, mai ira ki Juan Fernandez e pete ruihi haho ka teke´arō a Rapa Nui mai te roa roa e he mana´u a raua ko “Sandy Island” henua one e ta´e runga nui, i hahine era he take´a peneiē ta´e ko rā motu.

I topaera ki te motu, te neelandes he ūi te huru ote rapa nui, hau koa, hini iti i pupuhi ahí te mamara hango ka tinga´i ro ho´e ahuru ma piti rapanui; no atu te me´e ta´e au āi i te nga hora ra´e era, te ariki i ki mo ōho ananake mo haka teke´e ito rauma hare e mo haka angi angi kite papaā pehē te huru ote hau rapa nui; te ku´i ku´i eho´i te re´o.

Ka toru no mahana i noho te un´u nei i Rapa Nui, a rau raramaera mo rava´a te “Terra Australis”; no atu kai hini i ōho āi te neerlandes i papa´i ro o runga te motu, pehē te huro, te nu´u, te raua huru, he kona ririva mo tomo e mo hoa ite aka mo te tahi ta´u ka hoki mai era, te rau huru ote e te nehe nehe ote kaunga ote haāpu, te riva riva ote o´one, e te toro´a ote hau nei. Mai Rapa Nui i haro āi te aka mo ōho pete ruihi haho mo rarama a “Sandy Island”.

¿O te āha “ Auē Te Miro: 300 matahiti ote apī i Rapa Nui?

“Auē Te Miro” i ki āi te rapanui i tekera āi te nga pahī nei o Jacovo Roggeveen i te tapa ote rangi, he mana´u nei a Margot Hotus “nā ka puro āi te pahī…te miro”. I haka topa āi te vi´e nei Hotus, ra maha he tita´a ote ta´u mai te tuai kite apī; i rā mahana te rapanui i teke´a mata āi penei e āi roana rauhuru ote tangata, rauhuro ote re´o, te maha ra´e no i tae āu āi ote ai i pupuhi āi te mamara hango, mai ira i ha´amata āi te u´i, te ite, e tako´a te taui me´e. Rā mahana, mo Margot, i huri te u´i hanga ote rapanui kite ao: mo raūa te mahina no te me´e i take´aera i haho ote motu; mai ra mahana te piri hanga kite papaā i haka tekarō te raua ite i onga āi te papaā irunga ote tataku mote rapanui.

Oira, no atu te piri ra´e i ta´e āu āi ote mamate ite rapanui ete papaā, mai ra hora pe mu´a te tahi rarama i tu´u āi ki Rapa Nui i ha´a mata āi te hapī ki rapanui rauhuru kopu ote ho´o, ote taui, ote vananga, t´t´a. He angiā, e airoana te parehe ote a´amu he ta´e au, he po uri, te āa e te here mo ma´u mo ho´o mo anga i Peru, ee; e tako´a parehe ririva, maeha, te tu´u ki Rapa Nui ote Capitán Policarpo Toro i here āi a tire ararua ko Rapa Nui, i hamata āi te hapa´o ote motu ete tire, eē airoana te parehe ta´e au, te nu´u ho´o te compañía, irā hora te rapanui i angi ai te anga o runga ote mamoe, pua´a, hoi e he oka kai, e airoana te anga e pe mu´a e aui era; peira ana i tu´u takomai te mataroa, mo ma´u mai te hauha´a mote motu.

Peira, e vananga era i haha´o mai ta ana kupu mai Rapa Nui e Margot, ina ko rehu te me´e o angataiahi, ka mo´a e ka to´o mai mai roto te ite mo u´i pe mu´a. He angiā i tomo era e Roggeveen i tinga´i āi te rapanui ina he angi angi ote āha, te me´e mo mo´a, mai ra hora i hamata i vanga āi e hamata te ite ananake; ra ite i va´ai maiai te hangu mo nui nui pe mu´a; hai ra mata e haka tika ena te ite mai te 300 matahiti a tu´a ki angarinā, mo ora tatou ite motu nei iroto ote maitaki, ote mo´a.

Te ite api e pe mu´a ka ōho nei

He kī ote tuura ote Paises Bajos, ko Carmen Gonsalves, he angiā, peira te nu´u tere vaikava orā ta´u ote Paises Bajos he hau rarama, ite riva riva mo tere vaikava, i rarama era mo rava´a āra apī iroto ote vaikava, mo āha?, mo ho´o e mo taui te raua hauha´a, ko īa te mana´u ra´e; mai ira i ha´a mata i huri āi ki te ite ote me´e ta´a to´a; eu´i o rehurō pehē i anga ai e raua te prau mo ite mai ahē ana vari ana ōho irote ote moana nui; he me´e honui tako´a mo haka mana´u atu: kai vari a raua mo tama´i e kai vari mo haka tu´u ito rau reva. Oira te mahana 5 o vaitu´u nui ote 1722, i hetu tahanga no a raua ki Rapa Nui, te pari i haka tiaki karua mahana mo topa iho mai ki te motu; ko te me´e ta´e āu āi, i ta´e haka rongo aite te mataroa neerlanes kite atimarara Roggeveen i tinga´i ai te rapanui; no atu mai ra hora i mahani āi ararua hau, i va´ai āi te rapanui te vaha mo hapī te huru ote rapanui, ta´e no te nunui ote Moai, he a´amu tako´a o runga o rau i europa.

Tako´a i kia āi te tuura, mai rā piri ra´e ki te papaā i ha´a mata āi te ta´u api mo te rapanui, e iroto o ra ara e haere maiera i piri āi, mai te me´e rake rake kite me´e riva riva, ta´e no o te ta´u o Roggeveen, mai īra pae ahuro matahiti pe mu´u he tu´u ote Españora, te Harani, te Paratane, e te Ratino iroto ote rau huru nu´u. E ai ro ana te parehe ote a´amu he rake rake mote rapanui, e te me´e mo mo´a te prauti´a, te ite mau pehē i haere i ōho mai āi mai ra hora kite hora nei, mo ma´u te aringa e mo u´i pehē tatou e haka terenei angarinā. Iroto ote aamu nei i mana´u āi te tuura ote Paises Bajos ote matahiti 2005, i hoki mai āi mai Rapa Nui i vangaera kite puoko haka tere ote nu´u paari ko Alberto Hotus, i papa´i āi etahi ve´a mo ki te raua prauti´a o ra mahana i topa era te mataroa neerlandes, e kai hakarongo kite atimarara ko Roggeveen, peira ana mo ki, pehē te kupu ote puka pahī ote pahī papaā e vanaga era orunga ote hau nei he rapanui, he hau mo´a tangata, e ko ma´u tahanga ito raua me´e mo moto e mo tama´i kite rarama.

Te vanga orunga ite raua hape o ra hora, ha hati´a mo u´i pe mu´a, e mo anga te ta´u nei mo rararama haka ou, i te hora nei, mo u´i pehē ana ma´u mai te ite o Aruba, he motu o raua ote Paises Bajos, ki Rapa Nui, mo haha´o a Rapa Nui ioroto ote kupenga motu ote ao, mo hapī, mo ite mo haka nini i runga ote vave nei he hurukē ote vaikava, te ūa e ote tokerau. Te me´e hanga o raua he anga.

E mo haka mao, te tuura i ki puai, a Rapa Nui he henua mana, e ko pau te aamu, e mo u´i a tu´a e mo hatura te hape, e ka u´i hakaouena pe mu´a te tono tahi tatou mo tu´u roaroa atu.

Haka topa

A Rapa Nui i rava´a tahanga no te neerlandes te 5 o vai tu´u nui ote matahiti 1722; no ātu, he rava´a e raūa ote ai he ito ito mote vaikava i rarama i ōho mai āi, mai europa haka varirō te poro nui, mo rava´a ara poto mo ho´o e mo tau´i ito raua hauha´a, e mo rava´a ite orunga ote ao.

Te piri ote mataroa o Jacobo Roggeveen ki te rapanui, ina a rua kai ma´u; mote neerlandes, Rapa Nui i vai āi etahi hanga riva riva mo hoa ito rau aka mo te tahi ta´u era, e takoá ko raua te tari ve´a ote motu nei i vaenga tini ote moana nui; henua maea, e te nu´u i nohoera ira motu he hau koa, hau hatura, hau mo´a, e ite riva rivaā mo ora irote veve; ē mo te rapanui, te tita´a ote tuāi kite ta´u apī nei, he ara ote apī, ara ta´e mekerā, he tutuki tatou ka haere nei, he ara mote ito ito.

Te tau´a i Rapa Nui he rava´a nō paurō te mahana. no atu, te umanga, te mo´a kite etahi, he me´e hope´a ote honui mo haere titika pe mu´a,  pete āra roa roa.

Inicie sesión con su cuenta de suscriptor para comentar.-

Comentarios

Related Articles

Maestros polinésicos: Colonizadores y su arte de navegación ancestral
TEMA DE PORTADA

Maestros polinésicos: Colonizadores y su arte de navegación ancestral

Normalmente se le asume el descubrimiento de las islas del Océano Pacífico a los exploradores europeos, que en un lapso ...

Factores novedosos en el poblamiento de la polinesia y su conexión con sudamérica
CIENCIAS NAVALES Y MARÍTIMAS

Factores novedosos en el poblamiento de la polinesia y su conexión con sudamérica

El poblamiento de la Polinesia y su vinculación con la costa sudamericana, continúa siendo un asunto apasionante para científicos y exploradores. El autor aporta un enfoque novedoso respecto a factores como el instinto humano, la flora, la fauna y las corrientes marinas.

Océano Pacífico, un hemisferio de agua
CIENCIAS NAVALES Y MARÍTIMAS

Océano Pacífico, un hemisferio de agua

El domingo 12 de junio de 2016, zarpó de Valparaíso nuestro Buque Escuela Esmeralda, dando inicio a su LXI Crucero de In...